4. siječnja 2023. | 837 prikaza.

Joseph Ratzinger bio je u Hrvatskoj dva puta kao kardinal „zbog“ svog prethodnika kardinala Franje Šepera, a treći put kao papa


Preminuli papa u miru Benedikt XVI. tri je puta za svoga života bio službeno u Hrvatskoj. Najpoznatiji je njegov treći dolazak polovicom 2011. godine, kad je došao u pastoralni pohod Hrvatskoj kao poglavar Katoličke crkve. No prije toga je bio dva puta u Hrvatskoj kao kardinal i pročelnik Kongregacije za nauk vjere, današnjeg Zbora za nauk vjere. U Hrvatsku ga je ta dva puta „doveo“ njegov prethodnik na položaju pročelnika, pokojni kardinal Franjo Šeper.

Kardinal Šeper bio je najviše rangirani Hrvat u hijerarhiji Katoličke Crkve. Papa Pavao VI. imenovao ga je pročelnikom Kongregacije za nauk vjere 1968. godine s položaja zagrebačkog nadbiskupa te je tu službu obavljao do umirovljenja krajem studenoga 1981., nekih mjesec dana prije smrti u Rimu. Kao prvi Hrvat i prvi netalijan na tom važnom položaju, reorganizirao je rad Kongregacije u duhu postkoncilskih reforma. Bio je također prvi predsjednik Međunarodne teološke komisije (1969.–1981.) i Papinske biblijske komisije (1973.–1978.) te sudionik konklava 1978. godine, kad su za pape izabrani Ivan Pavao I. i Ivan Pavao II.

Papa Ivan Pavao II. imenovao je tadašnjeg nadbiskupa Münchena i Freisinga kardinala Ratzingera 25. studenoga 1981. pročelnikom Kongregacije za nauk vjere, nasljednikom kardinala Šepera. Šeper je pak brzo umro u Rimu 30. prosinca 1981. te je misu zadušnicu pred mrtvim Šeperovim tijelom u bazilici Svetog Petra predvodio papa Ivan Pavao II. Šeper je pokopan u zagrebačkoj katedrali 5. siječnja 1982. i sprovodne obrede vodio je kardinal Paolo Bertoli kao papin izaslanik, a nazočan im je bio i kardinal Ratzinger kao Šeperov nasljednik. Ovdje prvi put objavljujemo dosad nepoznatu fotografiju s tog događaja koju je načinio Borivoj Lipovac. Kako je zabilježeno, tadašnji Ratzingerov dolazak u Zagreb na sprovod svojeg prethodnika bio je izraz njegove iskrene zahvalnosti ne samo kardinalu Šeperu nego i narodu iz kojega je potekao, njegovoj domovini i Crkvi.

Kardinal Franjo Šeper (Wikimedia Commons)

Ratzinger se u Zagrebu drugi put pojavio 20 godina poslije, uoči 20. godišnjnice Šeperove smrti, u povodu koje je organiziran međunarodni znanstveni simpozij o Šeperu koji se odvijao u Zagrebu i Vatikanu. Ratzinger je u Zagrebu bio početkom studenoga 2001. godine na prvom dijelu tog simpozija te se susreo sa hrvatskim biskupima, predvodio je misu u zagrebačkoj katedrali i hodočastio je u Hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke. Prvo predavanje na simpoziju imao je dakako Ratzinger pod naslovom “Kardinal Franjo Šeper kao prefekt Svete kongregacije za nauk vjere”. Evo ukratko što je tada Ratzinger govorio:

„Kardinal Joseph Ratzinger je u svojem ekspozeu govorio o tematici i problematici kojom se Drugi vatikanski koncil bavio te s tim u svezi o djelatnosti i zalaganjima kardinala Šepera kao i o njegovim interventima koji su davali smjer diskusijama na Drugom vatikanskom koncilu. Glavna tema je bila mjesto i uloga Crkve u svijetu te s tim u svezi njezin odnos prema problemima i pitanjima s kojima se susreće suvremeni svijet. U sklopu tog pitanja je potpitanje o položaju Crkve u tom istom svijetu kao i njezin odnos prema globalnim promjenama društva i civilizacije koje će nastupiti tijekom 20. stoljeća, a posebno u vremenu nakon Drugog svjetskog rata te pitanje odnosa Crkve prema tim istim problemima. U okviru tog konteksta se onda na sasvim novim temeljima i pretpostavkama postavlja pitanje o fenomenu suvremenog ateizma kao i o odnosu koji Crkva mora prema tom fenomenu zauzeti; Crkva koja sada na sasvim nov način pristupa toj problematici promatrajući ju kao jedno kompleksno pitanje zauzimajući se za dijalog koji će na kraju i uroditi ne više shemom Crkve kao hijerarhizirane institucije u obliku piramide, nego Crkve koja se dijalogom širi svijetom u koncentričnim krugovima.

Posebno bi se ovdje trebao staviti naglasak na pastoralnu konstituciju “Gaudium et spes” čiji je jedan od glavnih kreatora bio kardinal Šeper u kojoj je već spomenuto glavno pitanje, način kako bi se Crkva trebala uklopiti u suvremene tijekove društva i civilizacije, jer je ranije u određenim crkvenim krugovima postojala tendencija polarizacije prema svijetu, da bi zatim ta koncepcija prepustila mjesto polaganom otvaranju pa i dijalogu. Sada na Drugom vatikanskom koncilu jasno biva formulirano, među ostalima i od kardinala Šepera nastojanje Crkve da se uključi u moderna kretanja civilizacije u skladu s proklamiranom koncepcijom Crkve, koncepcijom ne više piramidalnog ustroja, nego ustroja nalik koncentričnim krugovima koji se poput valova šire na čitav svijet, a o kojima je već bilo natuknuto. U svim tim izlaganjima čovjek je u središtu njegovih zalaganja pa tako i u okviru pastoralne konstitucije “Gaudium et spes”.

Kardinal Joseph Ratzinger na obredu pokopa kardinala Franje Šepera u zagrebačkoj katedrali 5. siječnja 1982. godine (Foto Borivoj Lipovac)

Sve svoje intervente na koncilu kardinal Šeper temelji na Bibliji i kršćanskoj antropologiji. Tako s tog aspekta preferiranja čovjeka kao pojedinca, kardinal Šeper daje prednost pojedincu ispred kategorija kao što su nacija i država. Sva ta svoja zalaganja kardinal Šeper popraćuje biblijskim citatom iz Markova evanđelja „kako čovjek nije stvoren zbog subote, nego subota zbog čovjeka”. Također se kardinal Šeper zalaže za neotuđivo pravo čovjeka na posjedovanje zemlje i vlasništva. To njegovo tako direktno zalaganje je – prema mojem skromnom mišljenju – direktan prosvjed protiv izokrenutih imovinsko-pravnih odnosa koji su bili obilježeni nacionalizacijom i konfiskacijama, a koji bivaju aktualni iza “željezne zavjese” pod protuprirodnim socijalističko-komunističkim režimima koji su dakako nijekali sve vrijednosti koje su nadahnute duhom Vjere i kršćanstva.

Indirektno i možda isto tako direktno s tim u svezi 25. rujna godine 1965. kardinal Šeper se u svojem interventu pod točkom “ateizam” zalaže za potpuno drugačiji pristup tom fenomenu od onog koji je Crkva imala prije Drugog vatikanskog koncila. Prema njegovom mišljenju, tom fenomenu treba pristupiti s više aspekata, pogotovo stoga što je kardinal Šeper bio svjestan činjenice da su neki crkveni ljudi svojim više nego konzervativnim i anakronim stavovima indirektno i neznajući pridonijeli širenju te što više populariziranju ateizma kao svjetonazora. S druge pak strane on je osudio sva kvaziznanstvena nastojanja da ateizam bude apriorij polazna točka u svim znanstvenim raspravama i razmatranjima, a mora se reći da je takvih tendencija bilo. Stoga se kardinal Šeper bio zalagao za uravnotežen pristup toj problematici.“

Izvor sažetka predavanja – https://hrcak.srce.hr/file/306708

Zvonimir Despot

Komentari su zatvoreni.