17. lipnja 2024. | 213 prikaza.

NOVA KNJIGA – Objavljeno prvo djelo na hrvatskom jeziku koje temeljito obrađuje povijest poljoprivrede drevnog Egipta i Mezopotamije


Povijest poljoprivrede može se pratiti u kontinuitetu od neolitika i nastanka najstarijih civilizacija. Upravo je razvoj i napredak poljoprivrede omogućio čovjeku da počne obitavati na jednome mjestu, bez da svakodnevno mora odlaziti u potragu za hranom. Poljoprivredna proizvodnja bila je temelj tadašnjeg društva čiji je razvoj ovisio o količini uroda. Kako se poljoprivreda sve više usavršavala tako su stvarani viškovi poljoprivrednih proizvoda od kojih je u velikoj mjeri financirana izgradnja prvih gradova – država, odnosno svih važnijih objekata od kraljevskih palača do svećeničkih hramova.

Uvođenjem navodnjavanja u poljoprivredu, prinosi su povećani za 5 – 6 puta što je izravno dovelo do nastanka prvih znanosti kao što su medicina, astronomija i matematika te do razvoja umjetnosti i kulture. U početku razvoja poljoprivrede, zemlja se obrađivala ručno, najčešće s motikom, što je bio izrazito dug i naporan proces te se na taj način moglo obraditi samo malu količinu obradivih površina. Vremenom kako su se povećavale poljoprivredne površine, tako je sve veću ulogu u obradi zemlje imao plug kojeg su najčešće vukle tegleće životinje.

Prihvaćanjem projekta Povijest poljoprivrede: Drevni Egipat i Mezopotamija suautori su 2022., svjesni važnosti poljoprivrede jer i sami žive u srcu poljoprivrednog kraja s istančanom agrarnom tradicijom, uvidjeli važnost rasvijetliti početke poljoprivrede najstarijih cvililizacija. S druge strane treba istaknuti da u Republici Hrvatskoj ne postoji slično djelo, izuzev nekih koji su više pregledno i fragmentarno navodili sličnu tematiku. Dakako, djela kolega koja su se dotakla ove tematike značajna su za hrvatsku historiografiju, no kada se priča izravno o povijesti poljoprivrede Egipta i Mezopotamije, tada se može zaključiti kako ova tematika nije temeljito obrađena. Od kolega koji su proučavali Egipat i Mezopotamiju treba izdvojiti: Grgu Novaka i djelo Egipat, objavljeno u Zagrebu 1967; Petra Lisičara i djelo Stari Istok, pregled historije Istočnih naroda starog vijeka, objavljeno u Zagrebu 1972; Petra Selema i djelo Izidin trag: Egipatski kultni spomenici u rimskom Iliriku, objavljeno u Splitu 1997; Igora Uranića i djela Stari Egipat: Povijest, književnost i umjetnost drevnih Egipćana te Ozirisova Zemlja: Egipatska mitologija i njezini odjeci na zapadu objavljena u Zagrebu 2002. i 20005; Mladena Tomorada i djela Staroegipatska civilizacija: Povijest i kultura starog Egipta te Staroegipatska civilizacija: Uvod u egiptološke studije, objavljena u Zagrebu 2016. i 2017.

Pišući ovu knjigu autori su uvidjeli da su, kada je riječ o povijesti poljoprivrede, zapravo samo zagrebali površinu ove tematike, jer se radi o toliko opširnoj temi, bilo da je riječ o dugim povijesnim razdobljima kroz koja se njezin razvoj proteže ili o različitim granama poljoprivrede koje su postojale.

Knjiga kronološki uređuje Egipatsku i Mezopotamsku civilizaciju, od njihovog geografskog položaja, preko klime i okoliša te pojedinih grana poljoprivrede i ekonomije. Područja navedenih civilizacija nisu imala jednake uvjete kada je riječ o početcima poljoprivrede. Jedno je područje imalo blažu klimu, u smislu umjerenije temperature, godišnjoj količini padalina i mogućnostima provedbe sustava navodnjavanja, dok je drugo područje s nepovoljnijom klimom, imalo ponešto slabije uvjete za poljoprivredu što ih usprkos tome nije spriječilo da postanu drevna velesila.

Iako su ljudi upoznati s područjem Egipta te područjem Mezopotamije, znanje o njihovoj agrarnoj ekonomiji slabije je istraženo i prepoznato u domaćoj literaturi. Glavnina djela koja su pisana o Egiptu i Mezopotamiji uglavnom govore o njihovim vladarima, državnom uređenju, graditeljstvu, jeziku, književnosti i pismu te o religiji i mitologiji. Nasuprot tome, dostupna djela ne posvećuju značajniju pažnju ekonomiji ovih prostora, odnosno pojavi i razvoju poljoprivrede koja je zaslužna za sve ostale civilizacijske tekovine koje su ranije nabrojane. Poljoprivreda te njezin značaj bivaju stoga svedeni na sporednu ulogu, iako je upravo ona činila temelj egipatske države i mezopotamskih gradova država te kasnijih carstava. Zbog toga će ova knjiga nastojati na pregledan i sažet način predstaviti sve značajke drevne poljoprivrede, njezine grane te biljke i životinje koje su uspješno domestificirane i uzgajane radi potrebe i dobrobiti onodobnih društava. Ovom bi se knjigom, barem djelomično, nedovoljna istraženost pojave i razvoja poljoprivrede u Egiptu i Mezopotamiji trebala po prvi puta na sažet i pregledan način prikazati akademskoj zajednici, ali i širem čitateljstvu.

Predgovor knjige POVIJEST POLJOPRIVREDE – Drevni Egipat i Mezopotamija“, autora dr. sc. Zlatka Đukića i Roberta Stubičara, u nakladi Despot infinitusa.

Komentari su zatvoreni.