5. svibnja 2022. | 236 prikaza.

Pitanje pripadnosti grada Trsta obilježilo je završne operacije Drugoga svjetskog rata na ovim prostorima u proljeće 1945. godine


Tršćanska operacija bila je vojni poduhvat Jugoslavenske armije s ciljem osvajanja Trsta i okolice koji su bili pod okupacijom Nijemaca. Operacija je trajala od 29. travnja do 2. svibnja 1945. godine.

Pitanje pripadnosti grada Trsta obilježilo je završne operacije Drugoga svjetskog rata na ovim prostorima u proljeće 1945. godine, ali se zbog neriješene situacije protegnulo i u iduće desetljeće mira. Sukob Jugoslavije i Italije oko ovog lučkog grada, s talijanskom većinom, ali i sa slovenskom većinom u okolnim mjestima, prenesen je na diplomatsko polje. Razni incidenti s vremena na vrijeme podizali su napetosti i ugrožavali mir na prostoru juga Europe. Sve što se događalo u Trstu i okolici kompliciralo je odnose Jugoslavije sa Saveznicima u prvom poratnom desetljeću.

U trenutcima kada je Drugi svjetski rat bio na samome kraju i mir je tek stupao na scenu, jugoslavensko komunističko vodstvo pokušalo je vojničkim sredstvima zauzeti ovaj važan grad, poslije čega bi slijedila politika svršenog čina. U ovom pothvatu, međutim, nije uspjela taktika preuzimanja vlasti kakva je, primjerice, primjenjivana u Srbiji 1944. godine. Pred osokoljenim partizanima ispriječili su se Saveznici, a izostala je očekivana podrška s Istoka. Jedinice Jugoslavenske armije povukle su se na područje odakle je ova luka bila sigurna. Povlačenje je, međutim, samo zaoštrilo odnose. Plod privremenog rješenja problema i povremenih eskalacija sukoba 1946.-1947. godine bilo je neprijateljstvo s dojučerašnjim savezničkim vojskama SAD-a i Velike Britanije. Pojedini potezi, kao što su beskorisna rušenja američkih transportnih zrakoplova u kolovozu 1946., dugo vremena poslije toga držali su Jugoslaviju na lošem glasu. Sugerirana obrana suvereniteta granica FNRJ, ponuđena kao obrazloženje za rušenje američkih aviona, dolazi u sumnju, jer su incidenti na tim granicama nastavljeni idućih godina bez jugoslavenske reakcije. Jugoslavija je tijekom cijelog razdoblja neriješenog tršćanskog pitanja držala jake vojne snage u sjeverozapadnoj Sloveniji, jer je jedna od pretpostavki u prvim poratnim godinama bila mogućnost konflikta sa Zapadom koji bi počeo upravo na tom prostoru. Kasnijim ulaskom Jugoslavije u partnerske odnose sa Zapadom, kroz programe vojne i ekonomske pomoći, percepcija se nije mnogo promijenila. Pitanja Trsta i odnosa s Italijom i dalje su bila aktuelna, unatoč pritiscima Saveznika na Jugoslaviju da shvati kako je stabilnost u ovom dijelu Europe imperativ uspješne obrane od Sovjeta. Na tvrde jugoslavenske stavove, koji su često imali temelj u populizmu, nadovezala se talijanska strana, koja je zbog političkih odnosa u Italiji i čestih mijenjanja vlada domaćem javnom mnijenju uvijek mogla ponuditi tršćansko pitanje i borbu protiv slovenske i komunističke opasnosti.

„Tršćanska kriza” kulminirala je u listopadu 1953. odlukom Saveznika da prepuste Zonu A Slobodnog Teritorija Trsta talijanskim vlastima. Ta odluka izazvala je najozbiljniju vojnu akciju JNA u cijelom poslijeratnom razdoblju. „Tršćanska kriza” predstavljala je prekretnicu u mnogim pitanjima. Vrhu JNA mogla je posvjedočiti kakve probleme u mobilizaciji, koncentraciji snaga, obavještajnom radu i tehničkoj ispravnosti opreme može donijeti realnost ratne prijetnje. Moral i borbeno raspoloženje nadmašivali su tehničke i druge probleme, i to je ono što je armijski vrh moglo činiti zadovoljnim. Kriza je pogoršala odnose sa Sjevernoatlantskim savezom, upravo u trenutku kada je kroz seriju pregovora trebalo ostvariti prihvatljiviji odnos partnera. Sovjeti su držali pravac nemiješanja i konstruktivne nezainteresiranosti. Poslije završetka „Tršćanske krize“ nastavljen je protok naoružanja iz Sjevernoatlantskog saveza prema JNA, ali su vojno-diplomatski napori za uključenje Jugoslavije u NATO postupno usahnuli. Složenost ovog vojno-diplomatskog pitanja pokazala je sve probleme s kojima su jugoslavenski partneri morali računati u slučaju krize.

Tenk 4. Jugoslavenske vojske u prodoru prema Trstu (Wikimedia Commons)

Imamo knjigu o svemu – https://despot-infinitus.com/…/bitka-za-trst-1945-1954…/

Komentari su zatvoreni.