9. rujna 2023. | 446 prikaza.

Prije 30 godina izvedena je operacija “Džep-93” o kojoj se poslije najčešće govorilo o zločinima koji su s njom povezani, pa se dobivao dojam kako je cilj bila likvidacija srpskih civila


Upravo se navršila još jedna obljetnica još jedne hrvatske vojne operacije u Domovinskom ratu, i to punih 30 godina od njezine izvedbe. To je dakako operacija koja je poznata po lokaciji Medački džep, a njezin kodni naziv bio je “Džep-93”. Ja sam o toj operaciji svojedobno napisao i knjigu, koju je objavio Večernji list, a u kojoj su prvi put bili objavljeni i dokumenti protivničke, srpske strane, kao i dokumenti Ujedinjenih naroda. I vrijedi podsjetiti na ono što sam pisao o toj operaciji, jer to vrijedi i danas, i valja stalno podsjećati zbog javnosti, i novih generacija posebice. Zašto?

Naime, spomenuta operacija munjevito je izvedena u Lici u rujnu 1993. godine, onda se godinama nakon toga najčešće govori i čuje o zločinima koji su s njom povezani, pa se dobije dojam kako je bila riječ o nekoj hrvatskoj zločinačkoj operaciji kojoj je bio cilj likvidacija srpskih civila. O toj se operaciji posebice puno pisalo kada su za zločine u njoj svojedobno bili optuženi generali Janko Bobetko, Mirko Norac i Rahim Ademi. I godinama se tako o Medačkom džepu pisalo i govorilo, a da su se zapravo prave informacije o toj operaciji najčešće prešućivale. 

Jednu od prvih najopsežnijih studija o toj operaciji svojedobno je napravio Miroslav Međimorec, hrvatski branitelj, dragovoljac, visoki časnik HV-a (stožerni brigadir) i djelatnik Ministarstva obrane RH (1991.-1993.), pomoćnik ministra vanjskih poslova RH (1993.-1999.) i pomoćnik ravnatelja HIS-a (1993.-1999.), veleposlanik RH u Švicarskoj konfederaciji (1999.-2000.) i do umirovljenja službenik Ministarstva vanjskih poslova RH. Međimorec je inače poznat kao kazališni i filmski redatelj, književnik,

Spomenuta njegova studija u cijelosti je objavljena 2003. godine u znanstvenom časopisu “National security and the future”. Međimorec je u njezinu uvodnom dijelu tako napomenuo: “Oni koji su proživjeli Domovinski rat znaju da su iz tog “džepa” pobunjeni Srbi, dragovoljci i ostatci JNA dvije godine prijetili zauzimanjem Gospića, probojem preko Velebita i presijecanjem Hrvatske. Srbi bi, da su to postigli, dosegli liniju Virovitica-Karlovac-Karlobag i ostvarili projekt “Velike Srbije”, okupirali veći dio Hrvatske, time porazili ideju samostale hrvatske države i doveli je do sloma. Kao što je vojna akcija Hrvatske vojske kod Masleničkog ždrila spojila jug i ostatak Hrvatske, ograničena vojno-redarstvena akcija u Medačkom džepu spriječila je njezino razdvajanje i poraz te nagovijestila odlučnost Hrvatske da postigne svoj cilj – kombinacijom diplomatskih i vojnih sredstava – oslobađanje i puni suverenitet nad cjelokupnim državnim područjem, demokratizaciju i uključivanje u Europsku uniju i slobodni svijet. Nažalost u ratu i najpomnije planirane i vođene akcije poprimaju neželjeni tijek i završavaju s teškim posljedicama. To se dogodilo i s tom vojnom operacijom, te neželjene i nedopustive posljedice – zločini – ocrnili su cijelu akciju…”


Dvojica Kanađana, Scott Taylor i Brian Nolan, u knjizi “Tested mettle”, objavljenoj u Ottawi 1998. godine, naveli su kako je “Operacija Medački džep bila ona prijelomna točka na kojoj je nedvosmisleno dokazana hrvatska krivnja za zločin i etničko čišćenje te pokazana jednakost u zločinu između Hrvata i Srba”. Međimorec iz toga izvlači zaključak: “Takvim tumačenjem događaja u Medačkom džepu u pitanje je dovedena suverenost hrvatske države, ratni zločini su postali hrvatska državna politika, a Međunarodna zajednica (MZ) je dobila dokaz koji je tražila da bi opravdala svoje tumačenje sukoba u bivšoj Jugoslaviji, svoju nedjelotvornost, pristranost i zadovoljenje svojih geopolitičkih interesa. Hrvatska je iz žrtve postala krivac za raspad Jugoslavije i rat, a zbog navodno počinjenih zločina slijedila ju je kazna, a posljedice su bile politički pritisci, usporavanje približavanja europskim integracijama, teškoće u tranziciji (u razvoju gospodarstva i građanskog društva) i – Haški sud. MZ je nakon Medačkog džepa prihvatila tumačenje sukoba u bivšoj Jugoslaviji kao “građanskog rata”, “vjekovnog pokolja balkanskih plemena” i podijelila je “jednaku odgovornost svih strana za taj rat”. To je nepravedno pretvorilo Hrvatsku iz žrtve u jednakopravnog i odgovornog sudionika građanskog rata. Zbog materijalnih dokaza i evidencije što su je učinili Kanađani, civilna policija UN-a i strani novinari Medački džep, a ne Ahmići niti hrvatsko-muslimanski sukob, postao je ona prijelomna točka nakon koje se javno mijenje Zapada okreće od Hrvatske i izjednačava je s agresorom – Srbijom. Medački džep ima to značenje, nakon te akcije svijet je promijenio odnos prema RH. Neoprostivi su zločini počinjeni u vrijeme te vojno-redarstvene akcije i zbog njih trebaju odgovarati počinitelji, ali Hrvatska – njezino političko-vojno vodstvo po svemu zločin nije planirala, učinila niti bi zbog njega trebala snositi posljedice.“

Srećom, i to je iza nas!

Zvonimir Despot

Komentari su zatvoreni.