19. lipnja 2022. | 2023 prikaza.

U Kričkama kod Drniša posvećena je novoobnovljena grkokatolička crkva koju su četnici u Drugome svjetskom ratu spalili, a u Domovinskome ratu zvonike joj minirali

Vladika križevački Milan Stipić danas je posvetio novoobnovljenu povijesnu dalmatinsku grkokatoličku crkvu Pokrova presvete Bogorodice u Kričkama kod Drniša. Vladika je tom prilikom u oltar crkve ugradio moći hrvatskog katoličkog svećenika mučenika iz Istre blaženog Miroslava Bulešića, kojeg su komunisti mučki ubili u Lanišću 24. kolovoza 1947., a proglašen je blaženim 28. rujna 2013. godine. Ova je crkva doživjela teška stradanja u Drugome svjetskom ratu i neposredno nakon njega, a onda i u Domovinskom ratu. Vladika ju je proglasio i lokalnim marijanskim prošteništem.

Pod stručnim nadzorom i vodstvom Gradskog muzeja Drniš u Kričkama je prije više od deset godina započela obnova ove crkve. Grkokatolička crkva u selu Kričke, u narodu poznata kao „Roga“, svojevrsni je biser sakralnog graditeljstva drniškoga kraja. Nastala je u prvim godinama boravka arhitekta Valentina Presanija u Dalmaciji koji ju je i projektirao. Izgrađena je u jednom dahu, u klasicističkom stilu, kako sam autor kaže, „u svega 97 radnih dana, od prvog kamena temeljca do posljednje kupe na krovu“. Smještena je na blagoj uzvisini u Petrovom polju. Do obnove su joj bili sačuvani vanjski zidovi, a dva zvonika crkve uništeni su miniranjem od strane srpskog okupatora tijekom Domovinskog rata.

Unutrašnjost crkve gotovo je u cijelosti urušena u Drugom svjetskom ratu. U dva navrata 1943. (četnici popa Đujića) i 1947. godine bila je zapaljena. Godine 1947., nakon završetka rata, crkva je izgorila nakon što je u nju udario grom, zbog čega se zapalilo sijeno koje su partizani tamo skladištili. Istovremeno je i župni dvor pretvoren u osnovnu školu.

Prema arhivskim podacima, crkva je podignuta do 1836. godine, kada je postavljena posvetna ploča. Za obnovu je u cijelosti izrađeno idejno i izvedbeno arhitektonsko rješenje. Metoda obnove bila je faksimilska odnosno vraćanje u izvorni izgled. Radove su financirali Križevačka biskupija, Ministarstvo kulture RH i donatori. Nositelji radova su bili Križevačka biskupija, Župa Presvetog Bogorodičina Pokrova – Kričke, bivši križevački biskup Nikola Kekić i Milan Stipić, tada imenovani župnik  gkt. župe Kričke,te Gradski muzej Drniš.

Prva grkokatolička liturgija u Kričkama nakon Drugoga svjetskog rata služena je 2010. godine povodom proslave blagdana Pokrova presvete Bogorodice. Liturgiju je služio tadašnji grkokatolički vikar za Dalmaciju Milan Stipić. U Kričkama su se rodili poznati hrvatski književnici Jovan Hranilović i Mihovil Nikolić, obojica djeca grkokatoličkih svećenika iz te župe. Posljednji grkokatolički župnik u Dalmaciji bio je i danas u narodu poznati pop Janko Heraković, a njegovo je sjedište bilo upravo u Kričkama. Krajem kolovoza 1945. svećenik Janko Heraković je odveden na saslušavanje, a nakon toga provodi dvije godine na izdržavanju kazne u KPD Gradiška.

Župnik Petar Krička ubijen je prije gradnje crkve, a vlasti su uhapsile, pa nakon istrage pustile, nekoliko lokalnih Srba i pravoslavnih svećenika. Sljedeći grkokatolički župnici većinom su dolazili sa Žumberka (Nikola Hranilović, Ilija Malić, Perar Stanić, Ilija Radić) bili su obrazovani, angažirani i vrlo cijenjeni među ljudima svih kršćanskih opcija. Župa Kričke osnovan je 1842. godine, a crkva je sagrađena dvije godine kasnije. Zadnji je grkokatolički svećenik protjeran 1942. godine od strane četnika, kada su uništeni njihovi objekti u svim selima, ali je uspio spasiti matice koje su čuvaju u arhivu Križevačke biskupije, i tamo ljudi podrijetlom iz drniških sela mogu vidjeti kojoj su Crkvi doista pripadali njihovi preci.

Izvor: https://uskok-sosice.hr/povijest-gkt-crkve-u-krickama/

Komentari su zatvoreni.