27. siječnja 2023. | 804 prikaza.

U zagrebačkoj katedrali danas počivaju dva biskupa i sedam nadbiskupa


Nakon što je 1984. godine završena zadnja velika obnova unutrašnjosti zagrebačke katedrale, u apsidi glavne lađe iza glavnog oltara u kamenim nišama postavljene su mramorne ploče s popisom zagrebačkih biskupa i nadbiskupa, od osnutka biskupije do današnjih dana. Popis donosi imena i kratke biografske podatke na latinskom i počinje prvim zagrebačkim biskupom Duhom za kojeg se navodi da je bio „fundator ipsius ecclesiae“ (osnivač ove crkve), a završava kardinalom Franjom Kuharićem koji je bio 75. pastir Zagrebačke (nad)biskupije.

Biskup Maksimilijan Vrhovac

Na popisu nedostaje Ivan Šipuški (1394. – 1397.), Slovak kojeg se u starijoj historiografiji poistovjećivalo s njegovim prethodnikom, Čehom Ivanom Smilom (1386. – 1394.), jedan od desetak zagrebačkih biskupa koji na toj dužnosti nisu ostali do smrti (postao je napuljski nadbiskup) i koji su počivalište pronašli izvan Zagreba i njegove katedrale. Najpoznatiji među njima su blaženi Augustin Kažotić (1303. – 1322.) čiji grob je u Luceri u južnoj Italiji gdje je bio biskup posljednjih godinu dana života te Juraj Drašković (1563. – 1578.), kasnije imenovan i kardinalom, od 1578. do smrti 1587. biskup u Győru gdje je i pokopan.

Sarkofag Maksimilijana Vrhovca

Teško je utvrditi koliko je zagrebačkih biskupa bilo pokopano u katedrali, a prvi za kojeg se zna bio je biskup Prodan (1172. – 1185.), kao što 1334. piše gorički arhiđakon Ivan u svojim Statutima Zagrebačkog kaptola. On spominje i grobove biskupa Dominika (1190. – 1206.), Gotharda (1206. – 1214.) i Timoteja (1262. – 1287.) koje je imao priliku osobno vidjeti.

Biskup Aleksandar Alagović

Budući da su Bolléovom obnovom katedrale nakon potresa 1880. sve grobnice zatrpane, do danas su sačuvani posmrtni ostaci tek dva biskupa i sedam nadbiskupa iz 19. i 20. stoljeća, među kojima je pet kardinala. U sjevernoj lađi između sjevernog tornja i oltara svetih Petra i Pavla 1982. je postavljen zajednički sarkofag s kostima Maksimilijana Vrhovca (1787. – 1827.)  i Aleksandra Alagovića (1827. – 1837.), a u južnoj lađi između južnog tornja i oltara Marije Kraljice iste je godine bio postavljen mali sarkofag s ostacima prvog zagrebačkog nadbiskupa i kardinala Jurja Haulika (1837. – 1869.) s njegovim poprsjem koje je 1888. izradio Ivan Rendić. Haulikov sarkofag je 2002. premješten na časnije mjesto, u sjevernu lađu u apsidu kod oltara svetog Ladislava gdje se i danas nalazi.

Sarkofag Aleksandra Alagovića

U grobnici iza glavnog oltara uređenoj u sklopu Bolléove obnove danas je pokopano pet zagrebačkih nadbiskupa – kardinal Josip Mihalović (1870. – 1891.), Juraj Posilović (1894. – 1914.), Antun Bauer (1914. – 1937.), kardinal Franjo Šeper (1960. – 1969.) i kardinal Franjo Kuharić (1970. – 1997.). U grobnici je bio pokopan i kardinal Alojzije Stepinac (1937. – 1960.) kojem je 1997., godinu dana prije beatifikacije, iznad nadbiskupske grobnice uređen sarkofag s prizorima iz njegova života, rad kipara Hrvoja Ljubića, i voštanom figurom njegovog mrtvog tijela. Ubrzo nakon Stepinčeva pokopa iznad grobnice je bio postavljen kamen s odljevom njegove posmrtne maske, rad kiparice Mile Wod.

Nadbiskup i kardinal Juraj Haulik

Zanimljivo je da se u katedrali, u sjevernoj lađi između dviju ispovjedaonica, od 1967. nalazi i Stepinčev nadgrobni spomenik kojeg je odmah nakon njegove smrti u SAD-u izradio Ivan Meštrović. On je u bijelom mramoru prikazao Stepinca kako kleči pred Isusom. Reljef su katedrali darovali Meštrović i Hrvatska trgovačka komora Detroit. Meštrović je 1929. izradio i poprsje nadbiskupa Bauera koje se kao dio popisa zagrebačkih biskupa i nadbiskupa nalazi u sredini apside središnje lađe, a pored njega je poprsje kardinala Šepera, rad Ivana Kožarića iz 1966. godine.

Bista Jurja Haulika u katedrali

Šeper, koji je od 1968. do 1981. bio na službi u Rimu kao pročelnik Kongregacije za nauk vjere gdje je mjesec dana nakon umirovljenja umro, jedini je bivši zagrebački (nad)biskup koji je, po vlastitoj želji, pokopan u svojoj nekadašnjoj katedrali. Također je jedini od svih zagrebačkih i hrvatskih biskupa kojeg su ispratila dvojica papa – Ivan Pavao II. predvodio je zadušnicu u bazilici svetog Petra nakon koje je Šeperovo tijelo prevezeno u Zagreb, a na sprovodu je bio i njegov nasljednik na mjestu pročelnika Kongregacije za nauk vjere kardinal Joseph Ratzinger, kasniji papa Benedikt XVI.

Nadbiskup i kardinal Josip Mihalović

Zanimljivost vezana uz Šeperovu smrt je i ta da je umro dan nakon Miroslava Krleže i da su njihovi lijesovi istovremeno bili izloženi na udaljenosti od nekoliko stotina metara, Krležin u palači Akademije, a Šeperov u katedrali. Kako svjedoči Predrag Matvejević, mnogo više ljudi obišlo je Šeperov odar nego Krležin. Kad je Ivan Pavao II. 1994. prvi put posjetio Zagreb i Hrvatsku, na ulazu u katedralu dočekao ga je pomoćni biskup Đuro Kokša kojeg je najprije upitao: „Gdje je grob kardinala Stepinca i kardinala Šepera?“ Papina molitva na Stepinčevom (ali i Šeperovom) grobu bila je jedan od vrhunaca njegovog dvodnevnog boravka u Zagrebu zbog snažne simbolike tog čina. Naime, u doba Jugoslavije papin Hrvatskoj posjet nije bio moguć među ostalim i zato jer je komunistima bilo neprihvatljivo da papa obilazi Stepinčev grob.

Nadbiskup Juraj Posilović

Kardinal Stepinac umro je u kućnom pritvoru u Krašiću dvije godine prije isteka 16-godišnje zatvorske kazne i trebao je biti pokopan ondje. U krašićkoj župnoj crkvi već mu je bila pripremljena grobnica kad su komunističke vlasti ipak dozvolile Stepinčev pokop u katedrali. To se tumačilo kao gesta dobre volje, no radilo se o tome da su komunisti znali da će Stepinčev grob postati mjesto hodočašća brojnih njegovih štovatelja koji su bili manje uočljivi u Zagrebu nego što bi bili u  Krašiću koji bi prerastao u novu Mariju Bistricu.

Nadbiskup Antun Bauer

Posljednji sprovod u katedrali bio je 2002. kad je umro umirovljeni zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić. Bio je to prvi sprovod nekog od hrvatskih biskupa koji je izravno prenosila televizija. Zbog nazočnosti više tisuća ljudi misa i sprovodni obredi održani su na trgu ispred katedrale, što je u određenoj mjeri podsjećalo na velike pogrebne povorke nadbiskupa Haulika, Mihalovića, Posilovića i Bauera koje su se kretale ulicama centra Zagreba. Pogrebni običaji do danas su se promijenili i jedino što je ostalo isto je mjesto pokopa zagrebačkih nadbiskupa, grobnica iza glavnog oltara katedrale.

Nadbiskup i kardinal Alojzije Stepinac
Sarkofag blaženog Alojzija Stepinca
Nadbiskup i kardinal Franjo Šeper
Nadbiskup i kardinal Franjo Kuharić

Autor teksta: Marijan Lipovac

FOTO: Wikimedia Commons

Komentari su zatvoreni.