18. srpnja 2024. | 2893 prikaza.

UOČI 1100. OBLJETNICE HRVATSKOGA KRALJEVSTVA – Priča o hrvatskim kraljevima dio je povijesnog identiteta hrvatske države i naroda i kao takva predstavlja nezaobilaznu temu povijesnih udžbenika

Priča o Hrvatskom Kraljevstvu zapravo je u najvećem dijelu  priča o vladarskoj kući Trpimirovića. Utemeljeno krunidbom slavnog kralja Tomislava, 925. godine, Hrvatsko Kraljevstvo predstavljalo je značajnu vojnu silu istočne obale Jadrana sve do smrti kralja Petra Snačića 1097. godine i „Pacte Convente“, sporazuma iz 1102. godine kojim je hrvatsko plemstvo priznalo ugarskog kralja Kolomana za svoga vladara. Prema današnjim saznanjima tijekom ta dva stoljeća postojanja Hrvatskog Kraljevstva na njegovom tronu izmijenilo se 13 vladara hrvatske krvi. Od njih su čak 12-orica pripadnika vladarske loze Trpimirovića; od Tomislava do Stjepana II. koji 1090. godine umire bez potomka pa na hrvatsko prijestolje stupa dotadašnji ban Petar Snačić – posljednji od vladara hrvatske krvi koji pogiba u bitki kod planine Gvozd 1097. godine.   

Krunidba kralja Tomislava, Oton Iveković

Tijekom ta dva stoljeća opstojnosti Hrvatsko Kraljevstvo vodilo je brojne bitke, kako one protiv svojih susjeda, tako i one unutarnje, oko prijestolja. Gubili su se gradovi i dijelovi teritorija, ali i osvajali. Bilo je to vrlo dinamično i nestabilno vrijeme u kojem je najčešće vladao zakon jačega, a hrvatski poklisari kalili su svoje diplomatske vještine na prijestolnicama najvećih europskih carstava  i kraljevstava. Hrvatski kraljevski mornari jedrili su istočnom obalom Jadrana na svojim sagenama i kondurama, jedrenjacima ratne i trgovačke mornarice Hrvatskoga Kraljevstva. Ratovalo se i trgovalo i kopnom i morem. Hrvatski ratnici naoružani svojim mačevima u drvenim koricama obloženima kožom, velikim kopljima, nožem, lukom i strijelom, a neki sjekirama ili mlatovima, ustrajno su čuvali hrvatske granice i bili su nadaleko poznati po izvojevanim bitkama. O respektabilnoj hrvatskoj vojnoj sili sam bizantski car Konstantin Porfirogenet piše da je u Trpimirovo doba Hrvatska mogla u slučaju rata podići do 60.000 konjanika i 100.000 pješaka te na moru 80 sagena i do 100 kondura, za što sam navodi: „Veliku tu moć i množinu naroda imaše Hrvatska“. Hrvatsko plemstvo, podijeljeno na više i niže, počivalo je na vazalnom odnosu u kojem vazal priznaje vlast svog gospodara, zaklinje mu se na doživotnu vjernost i vojnu službu, a gospodar se zauzvrat obvezuje štititi vazala. Najveći benefit plemstva temeljio se na posjedu zemljišta i oslobađanju od plaćanja poreza.

Pod hrvatskom krunom živjelo je oko milijun i pol stanovnika, pretežito seljaka, o čijem radu je ovisila gospodarska i vojna snaga kraljevstva. Ovi vrijedni poljodjelci i stočari plaćali su državi porez i odazivali se na pozive u rat. Obrtnici su mahom obitavali u gradovima gdje su u svojim manufakturama proizvodili robu koju su od grada do grada preprodavali slatkorječivi trgovci. Poput svakog drugog kraljevstva, i Hrvatsko Kraljevstvo imalo je svoju nježniju stranu prijestolja. U toj dvorskoj priči ne možemo zaobići kraljicu Margaritu, suprugu kralja Miroslava, koja se nakon njegove smrti zaredila i ostala redovnicom do kraja svog života, a njezin grob danas nalazimo ispred crkve sv. Stjepana u Dubrovniku. Istaknuti ćemo još jednu, poznatu kraljicu Jelenu Slavnu, suprugu kralja Mihajla Krešimira II., koja je dala sagraditi crkvu sv. Stjepana u Solinu, grobnicu hrvatskih kraljeva u kojoj je na kraju i sama, zajedno sa suprugom, našla svoje vječno počivalište. Pored te kraljica Jelena je dala sagraditi i crkvu svete Marije na Gospinom otoku kraj Solina koja će postati krunidbenom bazilikom hrvatskih kraljeva. Time je Solin postao mjestom krunidbe i pokopa hrvatskih kraljeva. Hrvatski kraljevski gradovi, kao centri političke moći kraljevstva: Nin, Knin i Biograd na Moru, bili smješteni nešto sjevernije, a od 1040. godine centrom duhovne moći Hrvatskog Kraljevstva postaje Knin, čiji biskup ima duhovnu vlast nad cijelim Hrvatskim Kraljevstvom.

Danas nas na to slavno vrijeme vladara hrvatske krvi podsjećaju brojni trgovi, ulice, obale, perivoji i parkovi koje krase imena hrvatskih kraljeva. U spomen na svoje vladare koji su udarili povijesne temelje hrvatske države, najviša odlikovanja suvremene hrvatske države nose imena nekih od hrvatskih vladara, poput „Velereda kralja Tomislava“, „Velereda kralja Petra Krešimira IV.“ ili „Velereda kralja Dmitra Zvonimira“. Narod koji pozna svoju povijest je narod koji je svjestan sebe, zato očuvanje povijesne baštine i sjećanja na hrvatske velikane predstavlja obvezu sviju nas. Priča o hrvatskim kraljevima dio je povijesnog identiteta hrvatske države i naroda i kao takva predstavlja nezaobilaznu temu povijesnih udžbenika. Tema je to koja će iduće godine, na okruglu, 1100. obljetnicu utemeljenja Hrvatskog Kraljevstva, posebno dobiti na značaju u hrvatskom javnom i kulturnom prostoru.

Kako bi pripremili hrvatske učenike, ali i ne samo njih, na ovu značajnu obljetnicu, nakladnička kuća Despot infinitus još pretprošle godine na tržište je plasirala kronološki pregled razvoja Hrvatskog Kraljevstva u kojem su na jednostavan i djeci razumljiv način predstavljeni svi kraljevi hrvatske krvi, bitni događaji, legende i sve ono što je bitno za lako razumijevanje nastanka i razvoja Hrvatskoga Kraljevstva. Kako bi djeci što bolje približili ovo razdoblje, rad je bogato ilustriran prikazima hrvatskih kraljeva, ratnika, seljaka, plemića, brodova i svega onoga što je bitno za lakše razumijevanje tih davnih i slavnih dana hrvatske prošlosti. Naš napor prepoznale su sve škole u Hrvatskoj u kojoj je naša publikacija „Hrvatski kraljevi – Hrvatsko Kraljevstvo u slici i tekstu za osnovnoškolce“ naišla na opće prihvaćanje, kako među profesorima, tako i među đacima. Kruna je to našeg nastojanja da naše najmlađe pravovremeno i adekvatno pripremimo na obilježavanje okrugle godišnjice, a njima samima pri tom priuštimo i rad koji će im zasigurno ostati u sjećanju kao jedna od omiljenih literatura djetinjstva.

Približavanjem 1100. obljetnice krunidbe kralja Tomislava i utemeljenja Hrvatskoga Kraljevstva, odlučili smo dodatno sniziti cijenu knjige kako bi „Hrvatski kraljevi“ postali još pristupačniji te kako bi i na taj način dodatno pridonijeli očuvanju spomena na hrvatske vladare narodne krvi.

Knjigu možete nabaviti na donjoj poveznici, klikom na nju.

Komentari su zatvoreni.