27. prosinca 2022. | 43 prikaza.

Zapisnici Cislajtanijskog ministarskog vijeća 1867.-1918. godine


ustrijski Institut za moderna i suvremena povijesna istraživanja već dulje vrijeme izdaje u knjigama zapisnike Austrijskog ministarskog vijeća 1848.-1867., a 2018. godine počeo je s povijesno-kritičkim izdanjem zapisnika Cislajtanijskog ministarskog vijeća 1867.-1918. godine. Ti se zapisnici odnose na “kraljevstva i zemlje predstavljene u Reichsratu” Austro-Ugarske Monarhije koja je nastala kao rezultat Austrougarske nagodbe iz 1867. godine. 

Za početak samo mala napomena oko pojma Cislajtanija. To je nakon Austrougarske nagodbe bio neslužbeni naziv za austrijsku polovicu monarhije, za zemlju s „ove“, desne strane rijeke Leithe. Tu su spadale uža Austrija, Češka, Moravska, češka Šleska, Galicija, Bukovina, Kranjska, Koruška, Štajerska, Primorje (Trst, Gorica–Gradiška, Istra), južni Tirol i Dalmacija. Nasuprot njoj, ugarska polovica monarhije zvala se Translajtanija, odnosno zemlja s „one“, lijeve strane rijeke Leithe. Prvi svezak, koji je izašao 2018., sadrži važne dokumente o prijelazu Austrije u Austro-Ugarsku Monarhiju i stoga istraživačima koje zanima povijest Habsburške Monarhije pruža važne spise u znanstveno pripremljenom obliku.

Ovo pišem zato jer su u Zagrebu nedavno predstavljeni drugi i treći svezak ovih dokumenata. I ne samo u Zagrebu. Naime, prije Zagreba knjige su predstavljene u Beču, Pragu, Budimpešti i Sarajevu. Drugi svezak, koji je objavljen ove godine, sadrži zapisnike Vijeća ministara Cislajtanije od 1868. do 1871. godine, od prve vlade Cislajtanije, Carlosa Auersperga, do ostavke privremene vlade, Ludwiga Holzgethana. Kako navode o izdanjima s Instituta, serijal je dio arhivske građe koja je teško stradala u požaru u Palači pravde 1927. godine, kao i zapisnici sadržani u ovom svesku. 

Od 618 ministarskih sastanaka koji su se dogodili u navedenom razdoblju, 73 zapisnika su preživjela požar s većom ili manjom štetom. Tijekom istraživanja, međutim, nekoliko točaka dnevnog reda s 14 drugih sastanaka moglo se dopuniti transkriptima i izvacima iz drugih arhivskih fondova. Osim toga, zapisnici dvaju izvanrednih sastanaka, koji su sačuvani kroz ostavštinu Taaffe, uvršteni su u svezak kao zapisnici druge provenijencije. 

Središnje teme sastanaka tijekom razdoblja knjige bile su praktična provedba nagodbe s Mađarskom, sadržaj prosinačkog ustava, liberalni reformski zakoni koji reguliraju odnos između Crkve i države i pokušaji da se postigne odnos bez napetosti. kao i dobiti dobre odnose s Poljacima i Česima. Osim toga, na dnevnom redu Vijeća ministara bile su i druge teme iz područja gospodarstva, prava, socijalne politike i uprave. Zapisnici sadrže vrijedno osnovno znanje o odlučujućim godinama u povijesti Austrije i njezinih susjednih zemalja.

Treći svezak je zapravo prvi dio trećeg sveska koji je također objavljen ove godine i pokriva razdoblje od kraja studenoga 1871. do kraja travnja 1872., prvih ključnih mjeseci vlade Adolpha Auersperga. Centralistički usmjeren i vjeran ustavu, okončao je prošle federalističke ustavne eksperimente i oblikovao politički stabilnu liberalnu eru do 1879. godine. Prvi i najvažniji zadatak te nove vlade bio je raspuštanje državnih sabora i održavanje novih izbora. Time se želio otvoriti put izravnim izborima za Reichsrat kako bi se zaustavio bojkot središnjeg parlamenta od strane državnih parlamenata. Državni izbori u Češkoj krajem travnja 1872., koji označavaju kraj ovog sveska, bili su ključni za to. 

Druge središnje teme u ovom zborniku su pripreme za Svjetsku izložbu u Beču 1873. godine, kao i brojna pravna pitanja iz područja gospodarstva, prava, uprave i socijalne politike. Tu su i razni željeznički projekti. Za razliku od prethodna dva sveska, u ovom su svesku gotovo u cijelosti sačuvana 72 zapisnika Vijeća ministara. Protokoli pružaju povijesna istraživanja s važnim datotekama u znanstveno pripremljenom obliku.

Ovo su svakako više nego vrijedna izdanja koja će pomoći istraživačima ovog razdoblja, da ne moraju kopati po arhivima, već su ključni arhivski dokumenti dostupni u knjigama, samo je potrebno znanje njemačkog jezika, kao i određeno predznanje o tom razdoblju i glavnim njegovim akterima. To je svakako važno i za hrvatsku povijest, za daljnja istraživanja austrougarskog doba. Jednim dijelom jer je riječ o razdoblju od stvaranja Austro-Ugarske Monarhije, do činjenice da su se Istra i Dalmacija nalazile u okrilju tadašnjih austrijskih zemalja, Cislajtanije.

Svakako bi bilo više nego korisno kad bi se nešto slično radilo i s ugarske strane. No ključni je problem mađarski jezik kojeg općenito zna jako malo istraživača i zato imamo jako malu produkciju ugarskog razdoblja, odnosno s ugarske strane.

Zvonimir Despot

Komentari su zatvoreni.