19. 04. 2026.
GRANICA KOJA JE STVORILA GRADOVE: KAŠTELA KAO OBRAMBENI SUSTAV
Prema osobito detaljnoj arhitektonskoj analizi Katje Marasović, u razdoblju turske
opasnosti na kaštelanskom je području izgrađeno ukupno dvadeset kaštela
6. svibnja 2022. | 1791 prikaza.
Na današnji dan prije 100 godina, 6. svibnja 1922. godine, umro je Čeh Vinko Dvořák, prvi profesor fizike na modernom Sveučilištu u Zagrebu od 1874. do 1911., a 1897. napravio je prvu rendgensku snimku u Zagrebu i Hrvatskoj. Smatra ga se utemeljiteljem moderne hrvatske fizike.
Vrijedan doprinos povijesti znanosti Dvořák je dao analizom istraživanja Ruđera Boškovića u fizici, posebno 1887. kad se obilježavala stota godišnjica Boškovićeve smrti.
Dvořák je od 1881. do 1883. bio dekan Filozofskog fakulteta, a od 1883. do 1884. i rektor Sveučilišta. Za dopisnog člana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti izabran je 1883., a za pravog člana 1887. Upravo je Dvořák bio autor prijedloga za izbor Nikole Tesle za počasnog člana JAZU 1896., a u obrazloženju je napisao da je Tesla najviše stekao glas po cijelom znanstvenom svijetu svojim pokusima s izmjeničnim strujama visoke napetosti i frekvencije: „Danas se može Tesla smatrati samostalnim istraživaocem prvoga reda, koji kao takav jamačno nadmašuje Edisona.“Dvořák je bio i dopisni član Češke akademije od 1893., kao i član Društva čeških matematičara i Hrvatskog prirodoslovnog društva.
Marijan Lipovac

Vinko Dvořák (Marijan Lipovac)