16. siječnja 2023. | 282 prikaza.

Alojzije Stepinac je prije 70 godina postao kardinal, a tek se 2020. otkrilo da je papa Pio XII. kardinalu Stepincu za naslovnu crkvu dao rimsku crkvu San Paolo alla Regola


Papa Pio XII. na tajnom je konzistoriju u Vatikanu, prije 70 godina, 12. siječnja 1953., kreirao 24 nova kardinala, među kojima je bio i u Krašiću zatočeni zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac. Vijest da će Stepinac postati kardinalom objavio je Vatikanski radio, slučajno ili ne, 29. studenoga 1952., na dan kada je komunistička Jugoslavija slavila svoj najvažniji državni praznik – Dan Republike. Jugoslavenski je režim u vremenu između najave i konzistorija, iz protesta prekinuo diplomatske odnose sa Svetom Stolicom.

Stepinac pak nije mogao u Rim po kardinalski grimiz, a po smrti Pija XII. u listopadu 1958. nije mogao sudjelovati ni u konklavi za izbor novog pape. Jugoslavenske vlasti davale su mu signale da može otići, ali Stepinac nije bio siguran da će se moći vratiti u domovinu, a htio je svakako ostati sa svojim narodom. Koliko je pak papi stalo do Stepinca, svjedoči činjenica da je više od trećine svoje propovijedi posvetio upravo njemu!

Blaženi Alojzije Stepinac, ulje na platnu, Hrvatska crkva u Chicagu.

Tek kada je papa Franjo u svibnju 2020. za javnost otvorio arhivu iz doba Pija XII., otkriveno je kako je tadašnji papa kardinalu Stepincu za naslovnu crkvu dao rimsku crkvu San Paolo alla Regola. O tome je pisao veleposlanik Neven Pelicarić u znanstvenom radu pod naslovom „Kanonskopravni i povijesni aspekti kreacije nadbiskupa zagrebačkog bl. Alojzija Stepinca kardinalom Svete Rimske Crkve. Otkriće njegove naslovne crkve u Rimu“, objavljenom prošle godine u Zborniku Pravnog fakulteta u Zagrebu. Ovdje prenosim zaključak autora:

„U okviru jedne zbirke dokumenata Pija XII., koja se čuva u malo poznatom arhivu Ureda za bogoslužna slavlja Vrhovnog svećenika (Officium de Liturgicis Celebrationibus Summi Pontificis; tal. Ufficio delle celebrazioni liturgiche del Sommo Pontefice), a odnosi se na pripreme za konzistorij održan 1953. godine, pronašli smo dokument formata A3 presavijenog u dvolist formata A4, bez datacije i potpisa. Tekst je identificiran kao radni podsjetnik za djelatnike Ureda za bogoslužna slavlja koji su imali biti uključeni u ceremoniju kreiranja kardinala tijekom konzistorija održanog 1953. godine. U zaglavlju je upisana Prefektura apostolskih ceremonija, a naslovljen je: Dodjela naslova novim Uzoritim. Na prvoj je stranici toga dvolista, unutar popisa novih kardinala, upisano i ime Alojzija Stepinca na talijanskom jeziku, kao Luigi Steipinac, zajedno s podatkom o njemu dodijeljenoj naslovnoj crkvi – riječ je o crkvi Sancti Pauli in Arenula, poznatoj i kao San Paolo alla Regola. To je jedini poznati zapis podatka o identifikaciji Stepinčeve naslovne crkve. Vjerodostojnost je podatka potvrđena sâmom činjenicom da je upisan u dokument koji se sastavlja neposredno prije održavanja kardinalske kreacije i da se na njemu ne mogu pojaviti podaci koji nisu u skladu s voljom pape. Nadalje, vjerodostojnost je dokumenta verificirana: mjestom čuvanja dokumenta, općim svojstvima njegove strukture i pojedinostima poput rukom unesenih ispravaka u inače strojem upisan tekst, sve kako je pokazano u prethodno opisanom istraživanju i tumačenju otkrivenih činjenica. Netom navedenim činjenicama i u prethodnim tekstom obrazloženim analizama pružena je argumentirana osnova da se odgovori na pitanja koja su postavljena kao predmet ovoga istraživanja. Na prvo pitanje – je li papa Pio XII. Alojziju Stepincu dodijelio rimsku naslovnu crkvu tijekom njegova kreiranja kardinalom – može se odgovoriti potvrdno. Na drugo pitanje – koja je točno crkva Stepinčeva rimska naslovna crkva – odgovor je: Sancti Pauli in Arenula (San Paolo alla Regola). Na treće pitanje – koji je konstitutivan trenutak kreacije kardinalom, te ovisi li kardinalski status o ulasku u posjed naslovne crkve – odgovor je: kad tijekom konzistorija u formuli kreacije papa izgovori ime novokreiranog kardinala, pri čemu na njegov status kasnije ne utječe nemogućnost ulaska u posjed dodijeljene mu naslovne crkve u Rimu. Na osnovi prikupljenih podataka i njihova tumačenja može se nešto reći i o mogućim razlozima zbog kojih podatak o Stepinčevoj naslovnoj crkvi u Rimu nikada nije objavljen. U svjetlu činjenice da naša pretraga u diplomatskom arhivu vatikanskog Državnog tajništva nije pronašla spise koji bi upućivali na to da je Vatikan pokušao djelovati proaktivno u cilju održavanja diplomatskih odnosa s Jugoslavijom, navedena se pretpostavka ne može potvrditi.

Kardinalski grb Alojzija Stepinca. (Wikimedia Commons)

Slijedom svega iznesenog, vjerodostojnim se čini mogućnost da je neobjavljivanje Stepinčeve naslovne crkve ishod spleta okolnosti u kojima ulogu imaju najprije propust, a zatim i zaborav. Dapače, ovaj je autor uvjeren da ni Stepincu osobno nije bio poznat podatak o tome koja mu je naslovna crkva dodijeljena jer o tome do smrti nije nikada ni govorio ni ostavio neki zapis. No, uzevši sve u obzir, vrlo je vjerojatno da Stepinčeva naslovna crkva nije objavljena upravo zbog njegove nemogućnosti dolaska u Rim.

Crkva San Paolo alla Regola u Rimu. (Wikimedia Commons)

Nakon otkrića dokumenta s podatkom o Stepinčevoj naslovnoj crkvi te rekonstrukciji slijeda događaja, kojim je poduprta pretpostavka da je riječ o vjerodostojnom podatku i dokumentu, Veleposlanstvo Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici obavilo je pripremne radnje da se mramornom spomen-pločom, postavljenom na unutarnjem zidu kapele Schola Sancti Pauli unutar crkve San Paolo alla Regola na primjeren način komemorira činjenica da je njezin prvi kardinalski naslovnik trebao biti nadbiskup zagrebački kardinal bl. Alojzije Stepinac, što bi on i postao da mu je bilo moguće stići u Rim. Provedene su odgovarajuće procedure. Obavijest i prijedlog upućeni su nadležnim vlastima u Hrvatskoj – Uredu predsjednika Republike Hrvatske, predsjedniku Vlade Republike Hrvatske, Ministarstvu vanjskih i europskih poslova te Ministarstvu kulture i medija. Nakon dobivanja potrebnih suglasnosti Vlade RH i MVEP-a sa situacijom je upoznato Državno tajništvo Svete Stolice i dobivena je suglasnost državnog tajnika Pietra Parolina i Hrvatske biskupske konferencije, zatim Vikarijata za Grad Rim te u konačnici i od rektora crkve i njezina trenutačnog naslovljenika kardinala đakona Francesca Monterisija. Završno, bilo je potrebno ishoditi i suglasnost civilnih vlasti u Rimu koje su nadležne za kulturnu baštinu grada. Čitav postupak trajao je od početka rujna do kraja prosinca 2020. godine, za vatikanske pojmove doista rekordno kratkom vremenu. O svemu objavljeni su članci u hrvatskim i stranim medijima, u kojima je opisano na koji način je razriješen ovaj višedesetljetni misterij. U prvom redu tu je katolički tjednik Glas Koncila i dnevni list Talijanske biskupske konferencije Avvenire. Najvažnijim, pak, rezultatom smatramo činjenicu kako je mrežna stranica Catholic Hierarchy svoju biografsku notu o blaženom Stepincu dopunila informacijom o njegovoj kardinalskoj naslovnoj crkvi. Iako nije riječ o službenom glasilu Svete Stolice, ta mrežna stranica je svima u Vatikanu referentna te je redovito konzultiraju i u Državnom tajništvu i u Uredu za bogoslužna slavlja.

Unutrašnjost crkve San Paolo alla Regola. (Wikimedia Commons)

Veleposlanstvo Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici u prosincu 2020. godine u kapelici sv. Pavla u crkvi San Paolo alla Regola postavilo je prigodnu spomen-ploču na latinskom jeziku, s natpisom ispod blaženikova kardinalskog grba: BEATO ALOISIO S.R.E. CARDINALI STEPINAC HVIVS TEMPLI NACTO TITULUM QVOD IN VINCVLIS DETENTVS NVMQVAM INTRAVIT LX INTERVENIENTE DIE NATALI QVO IN CÆLVM MIGRAVIT LEGATIO REI PVBLICÆ CROATIÆ APVD S. SEDEM POSVIT A.D. MMXX. U hrvatskom prijevodu: Blaženi Alojzije Svete rimske Crkve kardinal Stepinac dobio (je) naslov ove crkve u koju, zbog zatočeništva, nikada nije ušao; u povodu šezdesete obljetnice njegova preseljenja u nebo postavi Veleposlanstvo RH pri Svetoj Stolici, godine Gospodnje 2020.“

Zvonimir Despot

Komentari su zatvoreni.