4. svibnja 2022. | 1592 prikaza.

Jesu li Hrvati ubili slavnog švedskog kralja Gustava Adolfa?

Gustav II. Adolf, švedski kralj i veliki ranonovovjekovni vojskovođa, poginuo je u bitci kod Lützena 6. studenog 1632. godine. Povjesničari su proveli mnogo istraživanja u vezi okolnosti njegove smrti tijekom bitke, a manje je poznato kako su Hrvati vjerojatno odigrali vrlo važnu, ako ne i odlučujuću ulogu u okončanju života „oca modernog ratovanja“.

Hrvati su se u Tridesetogodišnjem ratu borili najčešće kao laki konjanici ili lako naoružani pješaci (hajduci), a sa sobom su donijeli i vlastiti način ratovanja kojeg su naučili u borbama s Osmanlijama – to je bilo ratovanje pomoću zasjeda, prepada, brzih prodora, pustošenja i pljačke.

U bitci kod Lützena Gustav Adolf zapovijedao je desnim krilom, a već na početku bitke izdao je naredbu napada na hrvatsku laku konjicu koja je cijelo vrijeme ometala švedske redove. Švedska konjica je potukla Wallensteinovu ljevicu, ali dolazak Gottfrieda von Pappenheima zaustavila je daljnji napredak švedske konjice. Vidjevši probleme na svom desnom krilu Gustav Adolf je osobno predvodio drugi juriš Smalandske konjice, ali je tijekom juriša pogođen u lijevu nadlakticu – metak mu je slomio kost zbog čega je zaostao kako bi mu podvezali ranu. Uskoro je pao od boli i šoka u nesvijest zbog čega ga je njegova pratnja morala odvesti u pozadinu bitke gdje je imao veću zaštitu švedskih linija. Međutim, tada su ga zatekli zaostale trupe kirasira i lake konjice-Hrvata.

Došlo je do žestoke borbe u kojoj je pratnja švedskog kralja bila vrlo brzo posječena, a kralj je zadobio tri uboda u desnu stranu tijela, a jedan ga je kirasir pogodio pištoljem u leđa. Gustav Adolf još nije bio mrtav, a po narodnoj predaji i nekim istraživanjima kirasiri su ga upitali tko je, na što je Gustav Adolf odgovorio: „bio sam švedski kralj“. Nakon toga su ga dokrajčili metkom u sljepoočnicu.

Debeli kožni kaput švedskog kralja bio je nekoliko puta istraživan kako bi se saznale okolnosti njegove smrti. Iako se prvo čuvao u Austriji, nakon Prvog svjetskog rata vraćen je u Švedsku u znak zahvalnosti švedskom Crvenom križu te se danas čuva u bogatoj zbirci Kraljevske trofejne zbirke. Nakon znanstvenih istraživanja došlo je do svojevrsnog konsenzusa kako su spomenute tri ubodne rane na desnoj strani kaputa mogle nastati samo upotrebom uskog četverobridnog mača, tj. Panzerstechera kakvog su tada u carskoj vojsci nosili isključivo hrvatski laki konjanici. Uzevši to u obzir, kao i činjenicu kako su hrvatske pukovnije pod vodstvom generala Isolanija bile na lijevom carskom krilu može se opravdano tvrditi kako su Hrvati itekako sudjelovali u pogibiji švedskog kralja Gustava Adolfa.

Slika: Smrt Gustava Adolfa u Bitci kod Lützena (1632. godine) (Carl Wahlbom, 1855).

Izvor: FB stranica Bulwark of Europe

Komentari su zatvoreni.