17. lipnja 2022. | 1913 prikaza.

Kako je izgledao pad u tursko zarobljeništvo? – priča Bartola Đurđevića

Bartol Đurđević (1506.-1566.) bio je hrvatski pisac i leksikograf, najpoznatiji po svojim zapisima o iskustvu života u turskom zarobljeništvu. Naime, Bartol je u zarobljeništvu proveo gotovo 10 godina – od zarobljavanja u bitki kod Mohača 1526. godine pa sve do bijega 1535. godine. Nakon stjecanja slobode preostala desetljeća života posvetio je pisanju o Turskom Carstvu, a jedno od njegovih najčitanijih djela jest i kratka pripovijest „Kako su me zarobili i odvukli u Tursku“ koja započinje opisom njegova zarobljavanja:

Nekoliko godina pošto je zauzet Biograd, koji Mađari zovu Fehervar, Sulejman je prešao Dunav i na Mohačkom se polju uspješno pobio s ugarskim kraljem Ljudevitom. Pobjede se domogao više prijevarom nego vojničkom silom, kao što u njega gotovo uvijek biva. Naši su ili poginuli u boju ili su se podavili u močvarama.

Među zarobljenima, kojih je bilo vrlo malo, našao sam se i ja, jer me ljubav prema mom meceni, ostrogonskom biskupu, još sasvim mlada bila odvela u taj rat. On je ubijen, a mene su zajedno s ostalim zarobljenicima poveli kroz vrletne i brdovite krajeve, što bosonoga što sa samim potplatima na tabanima… Ruke su mi svinuli na leđa, a da ih na leđima ne bih mogao ni maknuti, između leđa i laktova poprijeko su mi umetati batinu; to me onako ukočena mučilo još više nego konopi.

Navečer ne bi nimalo olabavili uze, nego bi vezivali još i noge, tako da sam noć provodio u samom jauku i leleku; a to oni najradije čuju, jer ako je tiho, pomišljaju da su se sužnji istrgli iz uza i pobjegli. Stoga, dokle god čuju cviljenje, ne moraju se bojati da su ostali bez zarobljenika. U tom posve jadnom stanju držali su me sedam dana; a kad ne bih uspijevao u stopu pratiti gospodara na konju, konopom su mi vezivali vrat za sedlo i tako me trkom vucarali naokolo.

Pošto su me odveli trgovcima robljem, koji su se držali podalje od bojnog polja, ovi su me odvukli u Makedoniju, u grad što se na njihovu jeziku zove Galipolje. Tu me neki otpadnik, izdajica naše vjere … kupi za četrdeset dukata, ali pod ovim uvjetom: budem li nevježa u poslu … robovlasnik me mora uzeti natrag.“

Izvor: Bartol Đurđević, „Kako su me zarobili i odvukli u Tursku“ (Zagreb, 1980.).

Jurjević (Đurđević), Bartol, hrvatski pisac i leksikograf (? Mala Mlaka kraj Odre, oko 1506 – Rim, oko 1566). U Ugarskoj zaređen za svećenika. Zarobljen u Mohačkoj bitki 1526. i odveden u ropstvo; više je puta preprodavan, a nakon nekoliko neuspješnih pokušaja pobjegao je 1535. u Armeniju, potom u Siriju i Palestinu pa se sklonio u franjevačkom samostanu u Jeruzalemu. Poslije je putovao Svetom Zemljom i Europom, a u svojim je knjigama pisao o robovanju pod Turcima, turskim običajima, glazbi, vojnim, političkim i vjerskim prilikama, položaju kršćana u Turskome Carstvu. Njegova djela, koja je objavljivao u različitim europskim gradovima na latinskom jeziku, bila su vrlo popularna, tiskana u mnogim izdanjima i prevođena na svjetske jezike. Djelu o životu zarobljenika i puka u osvojenim zemljama O patnji… (De afflictione…, 1544) dodao je i malen leksikografski rad u obliku latinsko-hrvatskog rječnika te time postao prvi hrvatski leksikograf. Na talijanskome je objavio opis hodočašća u Svetu Zemlju, Zrcalo hodočasničko (Specchio della peregrinatione…, 1554), a drugom izdanju toga djela (1556) dodao je kratki talijansko-arapsko-hebrejsko-kaldejski rječnik za hodočasnike. Jurjević je bio jedan od onodobnih najvećih promicatelja protuturske borbe, nastojao je potaknuti europske vladare na borbu protiv Osmanlija (Hrabrenje protiv Turaka… – Exhortatio contra Turcas…, 1545), a i jedan od prvih slavenskih pisaca kojih su djela stekla europsku slavu. Ostala djela: O navadama i obredima Turaka (De Turcarum ritu et ceremoniis, 1544), Knjižica doista vrijedna da je kršćanin pročita… (Libellus vere christiana lectione dignus…, 1552), Izvod o običajima Turaka (De Turcarum moribus epitome, 1553), O podrijetlu Turskoga Carstva… (De origine imperii Turcorum…, 1560) i dr.

Citiranje: Jurjević, Bartol. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 17. 6. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=29587>.

Komentari su zatvoreni.