27. listopada 2026. | 17 prikaza.

Školski brod “Jadran” – čijim je novcem izgrađen jedrenjak, a čije se pravo danas osporava?

Ovih se dana u javnosti ponovno aktualizirala priča o školskom brodu „Jadran” kojeg Hrvatska već godinama potražuje od Crne Gore. U raspravama o njegovoj pripadnosti i vlasništvu iz Srbije se često uporno ističe uloga dinastije Karađorđević, uz tvrdnje kako je upravo ta obitelj financirala njegovu izgradnju. No, je li to baš tako kako se prikazuje? Tko je zapravo platio gradnju?
Inicijativu za nabavu modernog školskog jedrenjaka pokrenula je polovicom 1920-ih godina pomorska organizacija Jadranska straža sa sjedištem u Splitu. Brod je projektirao riječki inženjer Josip Škarica, a izgrađen je u njemačkom brodogradilištu u Hamburgu. Ukupna cijena gradnje i opremanja iznosila je 622.743 njemačke marke (oko 8,4 milijuna tadašnjih dinara). Novac je prikupljen iz tri glavna izvora:
Državni proračun i ratne reparacije (oko 86 % ukupnog iznosa): Najveći dio osiguralo je Ministarstvo vojske i mornarice Kraljevine SHS/Jugoslavije, i to velikim dijelom iz njemačkih ratnih reparacija na ime štete iz Prvoga svjetskog rata. Jadranska straža (oko 12 do 14 %): građani diljem tadašnje države – ponajviše iz Hrvatske, Slovenije te Bosne i Hercegovine – prikupili su dobrovoljne priloge. Osobni prilog kralja Aleksandra Karađorđevića: kralj je dao prilog iz svojeg osobnog fonda, no taj je iznos činio tek manji postotak ukupne investicije.

Tvrdnja da je brod „dar dinastije” zanemaruje osnovnu ekonomsku logiku: država se financira porezima i prihodima koji proizlaze iz gospodarske aktivnosti svih njezinih građana. Kraljevina SHS/Jugoslavija bila je višenacionalna država u kojoj su Hrvatska i Slovenija predstavljale gospodarski najrazvijenije dijelove s iznimno visokim udjelom u punjenju državnog proračuna. To jasno potvđuju i službeni popisi stanovništva iz toga doba. Popis iz 1921. godine bilježi 11,9 milijuna stanovnika. Metodologija je stanovništvo dijelila po jeziku i vjeri, a procjene pokazuju da su uz 4,7 milijuna Srba, u državi živjela i 3,4 milijuna Hrvata te milijun Slovenaca. Popis iz 1931. godine (13,9 milijuna stanovnika) po vjeroispovijesti bilježi 48,7 % pravoslavaca, ali i 37,4 % rimokatolika te 11,2 % muslimana. Proračun iz kojeg je isplaćen brod punili su svi ti ljudi svojom mukom i porezima. Izjednačavati proračun čitave višenacionalne države s privatnim džepom jedne dinastije nema nikakvog smisla.
Može li donacija dati vlasništvo nad vojnim brodom? Nedavno se oglasio i bivši predsjednik Srbije Boris Tadić, tvrdeći da je obitelj Karađorđević bila najveći pojedinačni ulagač i da bi brod zbog toga trebao pripasti Srbiji. No, čak i ako uvažimo kraljev osobni prilog, postavlja se jednostavno pitanje: znači li privatna ili vladarska donacija automatski i vlasništvo nad državnom vojnom imovinom? Naravno da ne. Brod „Jadran” sagrađen je kao vojno učilo i upisan u flotnu listu Ratne mornarice. Nije sagrađen kao privatna obiteljska jahta Karađorđevića, nego kao javno dobro tadašnje države.
Osim financijske strane, ključno je i pitanje gdje se brod nalazio i gdje je služio. Od dolaska u Hrvatsku 1933. pa sve do 1991. godine, matična luka broda „Jadran” bila je u Hrvatskoj (Split, Divulje, Pula, Lora). Ovdje je bio vezan, održavan i ovdje su generacije pomoraca prolazile obuku. U kasnu jesen 1990. odvezen je na redoviti remont u Tivat. Tijekom raspada SFRJ zadržan je u Crnoj Gori i nikada nije vraćen u svoju matičnu luku. Prema temeljnim načelima međunarodnog prava i sukcesije vojne imovine raspadnute države, imovina pripadne onoj republici na čijem je teritoriju imala stalno baziranje u trenutku raspada.
Povijest broda „Jadran” stoga se ne može svoditi na pojednostavljenu priču o tome tko je navodno platio njegovu izgradnju. Preko 85 % broda plaćeno je javnim državnim novcem svih naroda tadašnje države, bio je državno vojno dobro, a desetljećima mu je dom bio u hrvatskim lukama. Zato je hrvatski zahtjev za njegovim povratkom u matičnu luku povijesno, ekonomski i pravno potpuno utemeljen. (I. N.)

GALEB

Zvonimir Feivogel

Povijest broda na ojem je začet Pokret nesvrstanih

Saznajte više i naručite knjigu

Komentari su zatvoreni.