25. srpnja 2023. | 684 prikaza.

U POVODU 700. GODIŠNJICE SMRTI – Hrvati su nemarni prema vlastitim blaženicima, svecima ili onima koji bi to zaslužili postati, pa tako ni blaženog Augustina Kažotića još nema u katalogu svetaca


Prošlo je već 28 godina otkako je posljednji put jedan Hrvat proglašen svecem. Papa Ivan Pavao II. kanonizirao je 1995. u Košicama Marka Križevčanina, zajedno s još dvojicom isusovaca s kojima su ga 1619. u tom slovačkom gradu pogubili kalvinisti, a 12 godina prije, 1983., u Rimu je svetim proglasio Leopolda Bogdana Mandića. Bilo je to 13 godina nakon što je papa Pavao VI. u Rimu 1970. po prvi put svetim proglasio jednu osobu hrvatske nacionalnosti, Nikolu Tavelića. Hrvati su tako svoja prva tri službeno proglašena sveca dobili tek prije pola stoljeća, u razmaku od 25 godina, i nakon toga nijednog!

Slika blaženoga Augustina Kažotića u njegovoj kapelici u zagrebačkoj katedrali, rad slikara Ivana Simetića.

Nekoliko je Hrvata u 21. stoljeću proglašeno blaženima, što znači da ih se može štovati na ograničenom području, primjerice unutar vlastitog naroda, ali nije bilo nijednog novog svetog Hrvata koji bi se mogao štovati na razini cijele Katoličke crkve. Još 2014. godine stekli su se uvjeti da se svetim proglasi blaženi Alojzije Stepinac (priznato je čudesno ozdravljenje po njegovom zagovoru), ali je papa Franjo njegovu kanonizaciju odgodio popustivši pritisku Srbije i Srpske pravoslavne crkve, prostodušno se nadajući da će time olakšati ekumensko zbližavanje s pravoslavljem. No dok Stepinac koji je umro 1960. priznanje svoje svetosti čeka „tek“ 63 godine, već 700 godina kanonizaciju čeka njegov prethodnik na stolici zagrebačkih biskupa, Augustin Kažotić, koji je proglašen blaženim još 1702. godine.

U četvrtak 3. kolovoza 2023. navršava se 700 godina od Kažotićeve smrti u Luceri u južnoj Italiji 3. kolovoza 1323. godine. U rukopisnom misalu zagrebačke katedrale već 1325. upisan je obrazac mise u čast Augustina Kažotića „kad bude proglašen svetim”, a u susret ovom velikom jubileju, hrvatski dominikanci kojima je Kažotić pripadao uputili su 2020. godine poziv hrvatskim biskupima, biskupu u Luceri i vrhovnoj upravi dominikanskog reda da zajednički upute molbu papi Franji da Kažotića proglasi svetim do 2023., i to bez priznavanja potrebnog čuda, kao što je 2014. napravio u slučaju pape Ivana XXIII. Papa to još nije učinio, a hoće li vjerojatno ne zna ni on sam. Ako se to doista dogodi Hrvati će dobiti svog četvrtog sveca. Za razliku od dosadašnje trojice koji su postali Hrvatima općepoznati tek nakon uzdignuća na čast oltara, tj. beatifikacije, a pogotovo nakon kanonizacije, Kažotić je važna povijesna osoba.

Kip blaženoga Augustina Kažotića u Trogiru.

Za života je bio jedan od najobrazovanijih ljudi u Hrvatskoj i jedan od najuglednijih crkvenih prelata. Iako je od tada prošlo sedam stoljeća, u Kažotićevom životopisu mogu se naći i neke suvremene poruke. Rodio se oko 1260. u Trogiru u plemićkoj obitelji, pristupio je dominikanskom redu, školovao se na sveučilištu Sorboni u Parizu, a 1303. imenovan je zagrebačkim biskupom, povezavši tako kao Trogiranin hrvatski sjever i jug. Znanja stečena u Parizu koristio je kao crkveni pastir i prosvjetitelj puka. Proveo je reformu bogoslužja i zalagao se za obnovu liturgijskog pjevanja. Svoje biskupske prihode dijelio je potrebitima. Kao biskup rado je sudjelovao na javnim crkvenim manifestacijama, hodočašćima i proštenjima, a narod je opominjao protiv nedoličnog ponašanja, praznovjerja i zloporabe sakramenata.

No odlučno se protivio primjeni radikalnih sredstava, odnosno inkvizicijskom procesuiranju neukih ljudi optuženih zbog praznovjerja jer je korijene zla vidio u neupućenosti i neznanju. Jedino učinkovito sredstvo vidio je u duhovnom napretku i prosvjećivanju puka i zbog toga je u Zagrebu osnovao prvo visoko učilište u Hrvata, Katedralnu školu čija je vrata širom otvorio i siromašnima. Za njene potrebe Kažotić je u Zagreb donio dragocjene rukopisne kodekse koji se i danas čuvaju u Metropolitanskoj knjižnici, a među njima su i temeljna djela za studij latinske klasične i srednjovjekovne književnosti, astronomije-astrologije, matematike, spisi iz zemljopisa, meteorologije, zemljomjerstva i drugih tzv. laičkih znanosti, kao i biblijska i teološka djela. Biskup Kažotić sazvao je tri biskupijske sinode (1307., 1314. i 1318) i često posredovao kao pomiritelj u plemićkim i redovničkim razmiricama.

Crkva blaženoga Augustina Kažotića na Volovčici u Zagrebu.

Prema kroničaru Baltazaru Adamu Krčeliću, Kažotić je zaslužan za nastanak zdenca Manduševca koji je 1312. na današnjem glavnom zagrebačkom trgu provreo iz vode na njegov zagovor tijekom velike suše. Također je po selima dao kopati bunare i saditi ljekovito drveće i bilje. Zbog biskupskih posjeda došao je u sukob s kraljem Karlom Robertom i 1318. je otišao u Avignon tražeći papinu zaštitu. Kralj mu je međutim zabranio povratak u biskupiju. Papa Ivan XXII. to mu nije uspio odobriti, već je Kažotića 21. kolovoza 1322. imenovao biskupom Lucere gdje je djelovao nepunu godinu dana. Umro je na glasu svetosti od posljedica ranjavanja i ondje je pokopan.

U Kažotićevu čast ime je dobio i August Šenoa čiji je otac Alois bio „sladopek“ zagrebačkih biskupa. Preko puta svoje rodne kuće u Vlaškoj ulici na pročelju crkvice svetog Martina svakodnevno je gledao Kažotićev kip, a u svom romanu Zlatarovo zlato opisuje scenu kada Dora Krupićeva iz „velike okovane knjige“ ocu Petru čita „život svetoga Augustina, biskupa zagrebačkoga.“

Danas se Kažotića posebno štuje u njegovom rodnom Trogiru, među hrvatskim dominikancima i u župama koje su mu posvećene, primjerice na Volovčici u Zagrebu. Glas o njegovoj svetosti nije nikad ugašen, iako su Hrvati još od srednjeg vijeka prilično nemarni prema vlastitim blaženicima, svecima ili onima koji bi to zaslužili postati (primjerice nitko od hrvatskih kraljeva nije proglašen svetim, a zagrebačka je katedrala posvećena ugarskim kraljevima Stjepanu i Ladislavu). Tako da zapravo i ne treba čuditi da se niti 700 godina nakon smrti u katalogu svetaca ne nalazi i „sveti Augustin Kažotić“.

Marijan Lipovac

Komentari su zatvoreni.