24. lipnja 2022. | 692 prikaza.

Važne obljetnice u životu vojvođanskih Hrvata – 20 godina izlaženja “Hrvatske riječi” i 1000. broj tog tjednika na kioscima

U hrvatskoj zajednici u Vojvodini u kratkom vremenu zbile su se dvije izuzetno važne obljetnice. Prvo, na kioscima u Srbiji pojavio se nedavno 1000. broj tjednika “Hrvatska riječ”! To je bome veliki dan za Hrvate u Vojvodini! I još jedna velika obljetnica, kada je prije 20 godina, 8. svibnja 2002. godine Skupština Autonomne Pokrajine Vojvodine donijela Odluku o osnutku Novinsko-izdavačke ustanove “Hrvatska riječ”. Riječ je o jednom od najvažnijih događaja u institucionalnom razvoju hrvatske zajednice u Srbiji!

Valja podsjetiti da je pod nazivom- „Hrvatska riječ“ – postojao već ranije dnevni list, a kasnije tjednik koji je izlazio u Subotici od 1945. do 1956. godine. Kad se pokretao novi list hrvatske zajednice u Vojvodini, nije bilo dileme oko imena Novinsko-izdavačke ustanove i tjednika. Obnovljena je „Hrvatska riječ“! I evo već tisućitog broja u ovih 20 godina izlaženja. Što se pak tiče Novinsko-izdavačke ustanove „Hrvatska riječ“, kako sam već napisao, odluku o osnutku donijela je Skupština AP Vojvodine, čime su i Hrvati kao nova nacionalna manjina u Srbiji dobili pravo na informiranje na svom materinskom jeziku. To pravo proizašlo je iz Zakona o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina tadašnje Savezne Republike Jugoslavije, kojim je Hrvatima priznat status nacionalne manjine. Iz tog Zakona proizašla su prava na službenu uporabu jezika i pisma, obrazovanje i informiranje na hrvatskom jeziku. Zakon je usvojen koncem veljače 2002. godine, a u svibnju je osnovana Novinsko-izdavačke ustanova „Hrvatska riječ“. 

Kako piše na internetskim stranicama „Hrvatske riječi“, „nije pretjerano reći da je to jedan od najvažnijih događaja u institucionalnom razvoju hrvatske zajednice nakon demokratskih promjena u Srbiji 2000. godine“. Nadalje doznajemo da su odluci tadašnje pokrajinske Skupštine prethodili mjeseci rada Tomislava Žigmanova, Lazara Merkovića i pokojnih Josipa Buljovčića i Milovana Mikovića na izradi projekta za osnivanje ustanove. Formalni nositelj inicijative za osnutak NIU Hrvatska riječ bilo je Hrvatsko akademsko društvo. Iako se sve ovo događalo nakon demokratskih promjena, trebalo je političke mudrosti i vještine da bi se sve posložilo i da bi odluka o osnutku medija na hrvatskom jeziku dobila potporu zastupnika u Skupštini AP Vojvodine. Ključnu ulogu u tome imali su Stipan Stipić, Kalman Kuntić i Đorđe Subotić.

Evo kako redakcija „Hrvatske riječi“ opisuje svoj rad u ovih 20 godina: „Broj koji je danas izašao iz tiska i koji je, nadam se, već pred vama čitateljima, tisućiti je broj „Hrvatske riječi“. Iza nas je 1000 naslovnica, tisuću intervjua, deseci tisuća naslova i stotine tisuća stranica tekstova novinara i suradnika tjednika. Rasli smo i razvijali se ovih tisuću brojeva. U tih tisuću brojeva bili smo svjedoci političkih, društvenih i gospodarskih promjena u državi u kojoj živimo, svjedoci političkih odnosa Srbije i Hrvatske. Ali, ono što je važnije, u tih tisuću brojeva pratili smo i bilježili sve što se događalo u hrvatskoj zajednici u Srbiji. Pratili smo početak obrazovanja na hrvatskom jeziku, ostvarivanje prava na službenu uporabu jezika, rad kulturnih udruga, političko djelovanje. Iza ovih 1.000 brojeva ostala je kronika rada, razvoja i problema naše manjinske zajednice, ali i općih političkih i društvenih prilika.“

A evo kako rade danas: „Tjednik „Hrvatska riječ“ danas se tiska na 52 stranice, a sadržaj u novinama rezultat je rada tima novinara, fotografa, lektora, prelamača, suradnika, koji zajednički planiraju i realiziraju sadržaj koji je svakog petka pred čitateljima. Ali broj koji vi sada držite u rukama za nas je već završen u srijedu, kada novine predajemo u tiskaru, a pred nama su 52 nove prazne stranice koje treba isplanirati i popuniti do naredne srijede. Isplanirati ih tako da zabilježimo sve ono što se događa u zajednici Hrvata u Srbiji, od Subotice do Niša, bilo da je to rad udruga, aktivnosti profesionalnih institucija ili pojedinaca. Svjesni smo da mnogi događaji, postignuća ne bi ostali zabilježeni da nije Hrvatske riječi. Ali posao novinara nije samo praćenje i izvještavanje o događajima. Posao novinara je ukazivanje na probleme, traženje odgovora na pitanja na koja se ne želi odgovoriti. Sve je to sadržaj našeg tjednika.“

Do 2004. godine osnivač Novinsko-izdavačke ustanove „Hrvatska riječ“ bila je AP Vojvodina, a 2004. godine Skupština AP Vojvodine donijela je odluku o prijenosu osnivačkih prava nad manjinskim medijima na nacionalna vijeća, pa je od te godine osnivač Novinsko-izdavačke ustanove „Hrvatska riječ“ Hrvatsko nacionalno vijeće. 

Sve čestitke i puna podrška u daljnjem radu!

Zvonimir Despot

Komentari su zatvoreni.